Faza 02 / Phase 02
Predavanje prof. Zlatka Šatovića
U drugoj fazi ovog projekta nam je pomogao prof. Zlatko Šatović, voditelj projekta "Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja", koji pratimo. Profesor nas je posjetio u školi i održao predavanje kako bi nam predstavio projekt, objasnio određene ciljeve projekta te nam pojasnio eventualne nejasne dijelove projekta. Za vrijeme predavanja održao je prezentaciju, u kojoj smo mogli vidjeti detaljnije objašnjene faze projekta i načine na koje se one provode.
Na kraju predavanja postavili smo prof. Šatoviću unaprijed pripremljenja pitanja:
-
Kako cjelokupni projekt utječe na poljoprivredu RH?
-
Koje su željene karakteristike kod određenih biljaka?
-
Na koji način su odabrane te vrste?
-
Kako je raspoređen novac ?
-
Ima li projekt negative strane, ako da koje?
-
Kome su dostupne, ili će biti dostupne te biljke?
-
Je li suludo vjerovati da će se maslina, koja je tipična za Istru i Dalmaciju, moći saditi u kontinentalnom djelu Hrvatske?
Odgovore na sva ova pitanja možete pronaći u našem znanstvenom radu, koji je isto objavljen na ovom blogu. Ovim putem bismo se htjeli zahvaliti profesoru Šatoviću što je bio voljan doći i održati nam predavanje, jer smo uz njegovu pomoć naučili još više o projektu i njegovome toku te nam je pružio odgovore na iznimno bitna pitanja.
Lecture by prof. Zlatko Šatović
In the second phase of this project, we were helped by prof. Zlatko Šatović, the project leader of the project "Biodiversity and molecular breeding of plants", that we are monitoring. The professor paid us a visit to our school and gave a lecture to introduce us to the project, explain the project's objectives, and explain parts that may have not been clear to us yet. He also held a presentation in which we could see in more detail the phases of the project and how they are implemented.
At the end of the lecture, we asked prof. Šatovic already prepared questions:
1. How does the entire project affect the agriculture of the Republic of Croatia?
2. What are the desired characteristics of certain plants?
3. How were these species selected?
4. How is the money distributed?
5. Does the project have any negative sides and what are they?
6. To whom are all these plants available and will they be available?
7. Is it foolish to believe that olives, which are typical for Istria and Dalmatia, could be planted in the continental part of Croatia?
You can find the answers to all of these questions in our scientific paper, which is also published on this blog. We would like to thank Professor Šatović for being willing to come and give us a lecture because with his help we learned more about the project and its course and he provided us with answers to extremely important questions.
Pisanje istraživačkog rada i izrada grafova
Glavni zadatci u drugoj fazi ovog projekta bili su napisati znanstveno-istraživački članak i izraditi grafikone, u kojima su izloženi najbitniji podatci koje smo sakupili. Kako bi nam cijeli proces bio lakši, podijelili smo svima u našoj veseloj družini zadatke. Analitičari su bili zaduženi za sakupljanje podataka, koje će kasnije blogeri pretvoriti u članak, a dizajneri u grafikone. Na društvene smo mreže objavili naš napredak tokom druge faze, a za to su bile zadužene naše divne učenice koje vode naše profile na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
Analitičari su neke podatke pronašli samostalno na internetu, a neke saznali na predavanju prof. Zlatka Šatovića. Prije sastanka sa prof. Šatovićem pripremili smo pitanja, a odgovore smo tokom predavanja zapisivali kako bismo te informacije mogli koristiti kasnije. Nakon predavanja, i nakon što smo prikupili sve potrebne informacije, sve smo te podatke obradili, analizirali i napravili spisak najznačajnijih informacija.
Zatim su se blogerice bacile na pisanje članka i ovog teksta kojeg upravo čitate. U članku smo odgovorili na mnoga važna i zanimljiva pitanja, poput : "Jesu kumice sa Dolca zaista u panici?". Osim odgovora na razna bitna pitanja, u članku možete saznati koja je svrha ovog projekta i kako napreduje.
Dok su blogerice pisale, dizajneri su počeli s izradom grafova. Uzeli su u obzir sve nove podatke te su, nakon što su sve proučili, pronašli najbolji način na koji mogu sve to prikazati grafički. Pazili su da su grafovi vizualno privlačni, pregledni i informativni. U izradi su im pomogli i online programi Canva i Infogram. Canva je program u kojemu se mogu izrađivati i obrađivati slike, grafovi, tekst isl. Ima puno pomoćnih alata koji omogućavaju izradu raznih grafikona. "Nije teško raditi u programu i ima sve potrebno za rad", rekla je jedna od naših dizajnerica. Infogram je jako sličan Canvi i dijele slične alate, ali pristup je puno lakši pa su se učenici brže snašli. Također su izradili i interaktivne grafikone koji su temu prikazali na što zanimljiviji način.
Još više o projektu možete saznati u našem istraživačkom članku i kroz analizu naših grafova. Također, moramo se zahvaliti prof. Zlatku Šatoviću koji nam je održao vrlo informativno i edukativno predavanje o projektu i potvrdio, ili negirao, naše pretpostavke i hipoteze. Nadamo se i iščekujemo buduću suradnju te se veselimo otkrivanju novih informacija o ovome projektu.
Writing a scientific article and the making of graphs
The main tasks in the second phase of this project were writing a scientific research article and making graphs in which we presented the most important data we collected. To make the whole process easier for us, everybody from our cheerful group had a unique task they had to do. Analysts were in charge of collecting data, which bloggers would later turn into articles and designers into charts. Our wonderful students who run our Twitter, Facebook, and Instagram account, also posted about our progress during the second phase on social media, that managed.
Analysts found some data by themselves on the Internet, and the rest of the necessary information we learned and cultivated at a lecture by prof. Zlatko Šatović. Before the meeting with prof. Šatović We all prepared questions and wrote down the answers during the lecture so that we would have as much information as possible later. After the lecture and after we collected all the necessary information, we processed all this data, analyzed it, and made a list of the most important information.
Then, the bloggers started writing the article, and this text you are currently reading. In the article, we answered many important and interesting questions, such as: "Are our saleswomen from Dolac really in a panic?" In the article, you can find the answers to various important questions, and you can find out what the purpose of this project is and how it is progressing.
As the bloggers wrote, the designers began making graphs. They also took into consideration everything from the list of new data and found the best way to display it all graphically. They made sure the graphs were visually appealing, easily read, and informative. The online programs Canva and Infogram helped them make graphs. Canva is a program in which you can create, and process, images, graphs, text, etc. It has a lot of auxiliary tools that allow you to create various charts. “It’s not hard to work in a program and it has everything you need for work”, said one of the designers. Infogram is very similar to Canva and they share similar tools, but the access is much easier, so the students managed faster. They also created interactive charts that allowed them to present the topic in the most interesting way possible.
You can find out more about the project in our research article and our graphs. We would also like to use this opportunity to thank prof. Zlatko Šatović, who gave us a very informative and educational lecture about the whole project and gave us an answer to all our speculations and hypotheses. We are looking forward to further collaboration and can't wait to learn new things about this truly phenomenal project.
Kumice s Dolca u panici ?!
Imaju li kumice s Dolca opravdanje za biti u panici?! Znači li ovo prosperitet za hrvatsku pojloprivredu ili će manji poduzetnici pasti u deficit?! Hoćemo li vidjeti dalmatinsku maslinu kako raste u Slavoniji?! Ovo su pitanja koja su Vas zanimala kada ste čuli za projekt "Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja" koji provodi ZCI CroP - BioDiv. Mi smo ovdje kako bismo Vam odgovorili na ova pitanja i objasnili o čemu se u ovome projektu radi.
Zbog financijskih ograničenja, kratkotrajnosti prethodnih istraživačkih projekata i nedovoljne znanstvene opremljenosti, primjena metoda za oplemenjivanje bilja u RH bila je poprilično skromna. No, sada Znanstveni centar izvrsnosti CroP-BioDiv, kao institucija nositeljica te (Sveučilište u Zagrebu) Agronomski fakultet, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, (Sveučilište u Zagrebu) PMF, Poljoprivredni institut Osijek, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek) provode projekt "Bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja". Ovaj projekt započeo je 5. listopada 2017. godine i trajat će do 5. listopada 2022. godine. Projekt je sufinanciran novcima iz EU fondova. Iz tih se fondova koristi 31.884.484,15 kn, što je 85% ukupnog budžeta. Glavni ciljevi ovoga projekta su očuvanje biljnih genetskih izvora, fenotipizacija, genotipizacija, bioinformatika i diseminacija. Sigurno se pitate što znači fenotipizacija i genotipizacija te kakva je korist navedenih pojmova za hrvatsku poljoprivredu i kako to možemo povezati sa kumicama na Dolcu. Naime, fenotipizacija se bavi proučavanjem fenotipa, što znači da proučava vanjske karakteristike biljaka poput izgleda, visine, roka trajanja te uvjeta u kojima se biljke razvijaju i rastu. Dok se genotipizacija bavi genotipom biljke, to jest metodama genotipizacije možemo modificiranjem samog genotipa mijenjati određene osobine te dobiti nove i željene karakteristike biljaka. Najjednostavnije rečeno fenotip predstavlja skup vanjskih osobina organizma, a genotip skup unutrašnjih osobina organizma. Ovim metodama modificiranja dolazi do nastanka novih biljnih kultivara koji imaju bolje karakteristike od prvobitnog kultivara te iste biljke. Ovim postupcima ne dolazi do velikih promjena na razini genotipa, te ne dolazi do miješanja različitih vrsta biljaka što znači da se ne radi o nikakvoj vrsti genetsko modificiranja organizama (GMO-a). Stvaranjem novih kultivara, s novim osobinama, u mogućnosti smo poboljšati kakvoću, otpornost na bolesti te 'oživiti' osam odabranih kultura biljaka. Kulture biljaka na kojima se provodi istraživanje odabrane su prema tri kriterija, pa tako imamo glavne vrste, tj. kukuruz, pšenicu i soju kao tri vrste od velike važnosti te veoma zastupljene u svijetu i u RH, ali se svi njihovi oplemenjivački programi baziraju isključivo na metodama klasičnog oplemenjivanja. Zatim se vinova loza i maslina podrazumijevaju kao tradicionalne kulture, čiji su divlji kultivari premalo zastupljeni i previše izostavljeni. I na kraju tri u potpunosti zapostavljene kulture su kupusnjače, lukovi, grah, dalmatinski buhač i kadulje za koje se želi naći način da se ponovno počnu saditi na većim prostorima te da imaju veću održivost.
Zapravo, krajnji cilj jest dobitak 'recepata' za stvaranje novih kultivara koji bi, nakon objavljivanja, bili dostupni svima i koji bi zbog svojih novodobivenih karakteristika bili otporniji na bolesti, imali više funkcionalnu vanjštinu te bolju kakvoću no što imaju početni klutivari ovih 8 kultura, te bi se novostečeno znanje o ovim kulturama širilo dalje preko radionica, ljetnih škola i konferencija, organiziranih od strane Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Kako bismo napokon uzeli u obzir kumice s Dolca, odgovorit ćemo Vam na odavno postavljeno pitanje. S radošću Vas obaviještavamo da će ovaj projekt imati samo dobrih posljedica, jer će i "kumice s Dolca" moći početi saditi biljke novih i boljih kultivara pa tako uz njih, za naše manje poljoprivrednike, ne vidimo ništa osim svijetle budućnosti i prosperiteta, a pošto baš takvi ljudi čine Hrvatsku, naslućujemo da će i hrvatska poljoprivreda procvjetati! A što se tiče dalmatinskih maslina u Slavoniji, nažalost taj fenomen nećemo tako skoro doživjeti.
Are our saleswomen in panic?
Should our saleswomen from Dolac be in a panic?! Does this mean prosperity for the Croatian agriculture or will smaller enterprises fall into deficit?! Will we be able to see a Dalmatian olive growing in Slavonia?! These are some questions you may have asked yourself when you heard about the Biodiversity and Molecular Breeding of Plants project implemented by ZCI CroP - BioDiv. We are here to answer these questions and further explain what this project is about.
Due to financial limitations, the short duration of previous research projects and insufficient scientific equipment, the application of plant breeding methods in the Republic of Croatia has so far been quite modest. However, the Scientific Center of Excellence CroP-BioDiv, as the host institution and (University in Zagreb) Agronomski fakultet, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, (University in Zagreb) PMF, Poljoprivredni institut Osijek, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku (University Agrobiotechnical Sciences Osijek) are implementing the project "Biodiversity and Molecular Breeding of Plants". This project started on October 5, 2017, and will run until October 5, 2022. The project is co-financed with money from EU funds, from which 31,884,484.15 kn is used, which is 85% of the total budget. The main goals of this project are the conservation of plant genetic resources, phenotyping, genotyping, bioinformatics, and dissemination. You are probably wondering what phenotyping and genotyping is and how does it benefit Croatian agriculture and how is it connected with our saleswomen at Dolac. Namely, phenotyping deals with the study of phenotypes, which means that it studies the external characteristics of plants such as appearance, height, shelf life, and conditions in which plants develop and grow. While genotyping deals with the genotype of a plant, which means that, with genotyping methods, we can change certain characteristics by modifying the genotype itself and obtain new and desired characteristics of plants. Simply put, a phenotype is a set of external characteristics of an organism, and a genotype is a set of internal characteristics of an organism. These modification methods give rise to new plant cultivars that have better characteristics than the original cultivar of the same plant. These procedures do not cause major changes at the level of genotypes, and there is no mixing of different plant species, which means that the genetic modification of organisms (GMOs) are not present. By creating new cultivars, with new traits, we are able to improve the quality, disease resistance, and 'revive', eight selected plant cultures. Crops of plants, on which the research is conducted were selected according to three criteria. The three main species are corn, wheat, and soybeans as three species of great importance and very common in the world and Croatia, but all their breeding programs are based solely on older methods of breeding. Then vines and olives are understood as traditional crops, whose wild cultivars are underrepresented and over-omitted. And finally, three completely neglected crops are cabbage and onions, beans, and Dalmatian pyrethrum and sage, for which we want to find a way to start planting in larger areas again and to have greater sustainability.
In fact, the ultimate goal is to get 'recipes' for creating new cultivars that would be available to everyone after publication and which, due to their newly acquired characteristics, would be more disease resistant, have a more functional appearance and better quality than the original cultivars of these 8 crops. The newly acquired knowledge about these crops would be further disseminated through workshops, summer schools and conferences organized by the Scientific Center of Excellence for Biodiversity and Molecular Breeding of Plants. To finally take into account the saleswomen at Dolac, and answer your long-standing question, fortunately, this project will have only GOOD consequences for them because they will be able to start planting plants of new and better cultivars. For our smaller farmers, we see nothing but a bright future and prosperity, and since such people are the emCroatia, we can suspect that Croatian agriculture will also flourish. As for Dalmatian olives in Slavonia, unfortunately we will not experience this phenomenon so soon.